Knjigom Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starome izdavačka djelatnost Muzeja grada Kaštela obogaćena je tiskanjem još jedne stručne monografske publikacije. Unutar izdavačke edicije, koja je rezultat znanstvene i stručne obrade kaštelanskih župnih crkava, knjiga je prilog izučavanju kaštelanske kulturne povijesti. Tiskanje, potpomognuto i financijskim sredstvima lokalne zajednice (Grada Kaštela), pokazuje interes žitelja ovoga podneblja za svoju sakralnu baštinu, još u potpunosti neistraženu. Prilog je to istraživačkom radu djelatnika Muzeja u cilju zaštite i prezentacije kaštelanskih spomenika kulture.
Značaj i uloga Crkve kroz povijest prepoznatljiva je u životu kaštelanskoga puka. Ogleda se u bogatstvu inventara sakralnih objekata i reprezentativnosti njihove arhitekture, što je razlog istraživačkog rada djelatnika Muzeja. Rezultat navedenih istraživanja je tisak monografskih publikacija: Crkva Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije u Kaštel Štafiliću, Župna crkva sv. Petra apostola u Kaštel Novome i Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starome.
U monografiji Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starome obrađena je povijest župe, gradnja prvih dviju župnih crkava, nabava inventara i njegova stilska analiza. Posebna pozornost posvećena je štovanju Gospe od Ružarija, koja je titular nove župne crkva u Kaštel Starome, kao i štovanju relikvija sv. Felicija.
Tekstualno i putem fotografija prezentira se umjetnička vrijednost arhitektonskog dijela objekta i njegovog inventara bogatog umjetninama i predmetima umjetničkog obrta. To se posebice odnosi na barokne oltare od raznobojnoga mramora i oltarne pale, dok će kataloška obrada i prikaz ukrasnih i uporabnih predmeta od zlata i srebra, misnog posuđa i odjeće te arhivske građe biti predmet obrade zasebne publikacije. Potencira se teza da je izgradnja velikog broja crkava, raskošnih interijera, dijelom posljedica i odluka Tridentskoga koncila (1545.-1563.). Istima se nalaže način nabave umjetnina, gradnja oltara kao odrednice središta sakralnog objekta, način štovanja sv. slika i kipova, širenje kulta Gospe od Ružarija itd... Sve navedeno imalo je za cilj vratiti poljuljani ugled Katoličkoj crkvi pred naletom reformatorskih pokreta, uzrokovanih objavljivanjem devedeset pet teza Martina Luthera na vratima crkve u Vittenbergu 1517. godine.
Opravdanje kompletne konzervacije crkve sv. Ivana Krstitelja, u razdoblju od 1989. do 2004. godine, nalazimo upravo u njenoj valorizaciji kao izuzetno vrijednoga spomenika kulture i njegovoj statičkoj ugroženosti u godinama prije sanacije. Postojala je ozbiljna opasnost od potpunog urušavanja ovoga objekta, a kako se nalazi na vrlo frekventnome mjestu, gdje se spaja prometnica koja povezuje Kaštelansku staru cestu s glavnom južnom prometnicom naselja, ugroženi su bili i životi prolaznika.
Danas je crkva sv. Ivana Krstitelja jedan od najljepših i najvrijednijih spomenika kulture u Kaštelima.
|
