Muzej grada Kaštela / Izložba"Od križa svjetlu" Karin Grenc i Hrvoja Marka Peruzovića

Karin Grenc rođena je u Splitu 1971. Godine.  Po školovanju i zanimanju grafička dizajnerica, po  životnom opredjeljenju slikarica. Na Filozofskom fakultetu u Splitu studirala je na Odsjeku za  likovnu umjetnost i učila od velikog čovjeka i slikara Mile Skračića. Osim slikarstva, bavi se kiparstvom  i grafičkim  dizajnom. Djela joj se nalaze u privatnim zbirkama po svijetu i dio su stalnog postava Galerije grada Koprivnice i Galerije umjetnina u Splitu. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika, Split. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a samostalno 14 puta. Česta je sudionica likovnih kolonija i humanitarnih aukcija. Živi i radi u Splitu, u Velom Varošu.  

"…Baveći se slikanjem Pasije, Karin promišlja i proživljava mistiku Muke na likovnoj i emocionalnoj razini. Snažni ekspresivni  temperament  sa širokim i brzim potezima kista te gustim impastom  obilježio je i ovaj autoričin ciklus. Posežući  u riznice  kulturnog naslijeđa polikromnih  gotičkih raspela i kasnijih pučkih, nastalih u razdoblju  baroka,  ali  i suvremenih inačica, Karin je stvorila ovovremensku  osobnu  verziju  kojom očituje vlastito religiozno, emocionalno i mistično iskustvo.   Osim  cjelovitih raspela s Kristovim korpusom,  doslovno probodenih ruku i nogu za što su joj poslužili stari klinasti korodirani čavli,  Karin se upušta u likovno razmatranje pojedinih dijelova Kristova tijela. Ona ga raščlanjuje i artistički meditira nad svakim dijelom. Tako nizom inačica prikazuje  izranjenu Mesijinu  glavu, njegove  probodene dlanove u bolnu  grču, mirne dlanove u gesti davanja ili ˚davanja na uvid˚ (nevjernim Tomama) i dlanove  doslovno s  čavlom  nakon što se iznemogao predao Ocu.  Bogorodičina bol  iskazana je jednom u grimasi bolnog  krika na izbrazdanom beskrvnom licu, a već u sljedećem prizoru  u suhoj pomirenosti ispaćenog  lika.
U novijim radovima,  koji imaju karakteristike  pune plastike i reljefa, u pravilu asketski ostaje na  sirovoj reljefnoj podlozi drva i valerima crne, odnosno sive boje. Drvena podloga ima jednakovrijednu likovnu ulogu koja svojom prirodnom patinom, reljefnošću   i pukotinama korenspodira  s grafizmima  nastalima autoričinom rukom. Grafizmi  se javljaju kao  urezotine  i kao tragovi, tj. linije  crnog pastela.  Drvo podloge (križa)  sjedinjuje se s  tijelom i postaju jedno, pukotine drva postaju pukotine tijela…Likovni je izraz Karin Grenc    dramatičan, osjećajan i istinski proživljen, te je to poveznica  koju se može pratiti u svim  ciklusima koje je predstavila do sada. "   (iz predgovora, Mirela Duvnjak)      

Hrvoje Marko Peruzović  rođen je 28. travnja  1971. godine u Zagrebu. Završio je Grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao je slikarstvo 1995. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa prof. ÐureSedera). Studijski je boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a (Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika) i HULU-a Split (Hrvatska udruga likovnih umjetnika). Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na tridesetak samostalnih izložaba  i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Splitu i u Bolu na otoku Braču.

"…Niz slika Pasije, varira teme oplakivanja, Otkupiteljeva lica, raspela s Bogorodicom i Ivanom, muku Spasiteljeva srca na Maslinskoj gori.
Temu oplakivanja kompozicijski neznatno varira, ostajući u osnovnom piramidalnom okviru,  dok  znatno eksperimentira koloritom kao sredstvom stvaranja atmosfere,  simboličkim i u određenoj mjeri dekorativnim. Uz liniju, boja je i dodatno sredstvo iskazivanja emocija. Martririjski ljubičastom boja levitirajuće  likove na prostorno gotovo nedefiniranoj  sivoj podlozi. U sljedećoj  slici siva  podloga preobražava se u ljubičasta, zelena i plava sfumata , a ljubičasta tijela poprimaju žutozelenu s akcentima ružičasto-ljubičastih lica. Marijino  lice kao da  gori , a sinovljevo je ugaslo s pomodrjelim punim usnicama. Treća slika pršti šokantnim koloritom ružičastih, narančastih, plavih i zelenih  nijansa.
Okosnica i glavni likovni sadržaj njegovih  kompozicija je linija, kreatorica tvarnosti i dinamizma. Ona je energetski snažna i isprekidana, mjeri udah i izdah vlastitog tvorca, samosvojno izlazi iz logičnih okvira, ona je temeljno sredstvo Peruzovićeve artističke emocije. Ona  ostavlja trag biča i ruje po epidermi izmučena Bogočovjeka. Isprekidana, kvrgava, vijugava, ravna, tanka, prepletena i umnožena; opisuje plohe, tvori tetive, zglobove i rebra, dočarava spazme i beživotnu opuštenost mišića.
Tehnika futurista, umnažanje crteža jednog te istog objekta, u ovom slučaju  ruku Spasitelja, ambivalentno združuje zaleđenost i pokrenutost, smrt i život, te  intenzivira mističnost prizora.
Izdužene figure lebde u nekom svevremenskom prostoru, podastiru nam pred lice bol Majke i nevinost  Žrtve.
Prizor grčevite molitve i borbe sa smrtnim strahom, muke srca Isusova u Getsemanskom vrtu, prikazan je u ikonografski neuobičajenom, ali nama bliskom pejzažu morske obale s brdom ili pak otokom u pozadini. Sivoljubičastim  koloritom s blagim purpurom umjetnik uprizoruje ranu zoru,  suočava nas s Kristovom usamljenošću, boli, tjeskobom, pomirenosti, ali i sa samima sobom.
U kaotičnosti suvremenosti u kojoj su sredstva medijske ofenzive masovnih i  brzih „slikopisa“  svake vrste  oduzela  dostojanstvo  pisanoj riječi i slici, istinskim umjetnostima i temeljnim ljudskim vrijednostima, Peruzovićeva osobna  Bibliapauperum je dragocjenost."   (iz predgovora, Mirela Duvnjak)

Izložba će biti otvorena do 29. 04. 2014.