"Skriveno - Izloženo"

Kustosica: Mirela Duvnjak

Gotovo devedeset izabranih djela iz fundusa Odjela moderne i suvremene umjetnosti Muzeja grada Kaštela izloženo je na izložbi pod nazivom "Skriveno-izloženo " na dvjema lokacijama, u kaštelu Vitturi, i u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu. Izložba je nastala u prigodi 30. obljetnice osnutka Galerije Studin, prve muzejsko-galerijske ustanove u Kaštelima iz koje je nastao Muzej grada Kaštela. Izložbu prati katalog koji na sto stranica donosi povijest prikupljanja i studijsku obradu građe, potaknuta su pitanja zaštite, smještaja i prezentacije te osnovne kataloške podatke o svim djelima u zbirkama OMiSU osim Zbirke Marina Studina koja ima vlastitu publikaciju.

Od utemeljenja Galerije Studin, 1988. godine stvarale su se zbirke umjetničke produkcije nastale od drugoga desetljeća 20. st. do danas. U početcima izlagačke djelatnosti od 1989., otkupima, donacijama i pohranom prikupljeno je 467 slika, skulptura, fotografija i umjetničkih instalacija. Veliki i dragocjeni doprinos je Zbirka "Maestral". Formirana je od odabranih djela prikupljenih tijekom niza godina održavanja ljetnih likovnih kolonija Dječjeg doma "Maestral", Podružnice Miljenko i Dobrila u Kaštel Lukšiću, čemu je pridonio i Muzej. Zbirka je u statusu zbirke u pohrani.

Izložba osim što je obljetničarska upozorava na probleme prezentacije i čuvanja, ona je i nastojanje da se sagleda, prouči, odredi fizionomija zbiraka, njihova valorizacija u sadašnjem kontekstu i jasnije određivanje prema preciznijoj politici daljnjeg prikupljanja. Najveći broj umjetnina prikupljen je darovanjem, a manji dio otkupima. Do sada su izdvajana skromna sredstava za otkupe, što nije davalo velike mogućnosti u planiranju i provođenju politike prikupljanja građe. Ipak u zbirkama su zastupljena prepoznatljiva imena splitskoga kruga, ali i šire hrvatske likovne scene. U fundusu čuvamo djela značajnih umjetnika regionalnog i hrvatskog likovnog kruga, ali i inozemnih umjetnika…

Fundus odražava pluralizam baštinjen na teorijskim i umjetničkim praksama 20. st. i sadrži uglavnom artefakte tradicijski shvaćenih umjetničkih forma, štafelajne slike u širem smislu i skulpture sa svojim likovnim, prostornim, estetskim i duhovnim svojstvima…

U odabiru djela za ovu izložbu odlučili smo se na uži izbor reprezentativnijih radova domaćih imena. Neki autori zastupljeni su s više radova, bilo zbog malih dimenzija djela ili zbog predstavljanja značajnih autora u njihovim različitim fazama stvaralaštva. Keramičaku Katicu Žanić predstavljamo s desetak keramoskulptura kao sjećanje na rano preminulu umjetnicu i potaknuti otkrivanje, dokumentiranje i valorizaciju njezine umjetničke ostavštine. Želja nam je otrgnuti je zaboravu monografskom izložbom, koju ćemo nadamo se u budućnosti uspjeti realizirati. Potpuno smo se odrekli prezentacije stranih autora i odlučili da će to biti samostalna tema neke buduće izložbe. Ograničenost prostorom od ukupno 206,5 m² nije nam dopustila izložiti djela i mnogih drugih vrijednih autora, što ćemo nastojati nadoknaditi budućim tematskim izložbama. Vjerujemo da će ova izložba i one koje nadolaze, kako nama koji se brinemo o zbirkama tako i javnosti, dati jasniji uvid i podići svijest i znanje o djelima koja čuvamo kako bi se odredili prema trajnoj prezentaciji. Umjetnička djela nedostupna javnosti gube svoj smisao, a i ustanova koja ih čuva ne ispunjava svoju ulogu do kraja. Prezentirana umjetnička djela mogu biti platforma za edukativno-kreativne programe i akcije i dodatan zamašnjak u urbanizaciji i kulturi Kaštela.

Eksponati u istočnoj maloj dvorani Nadbiskupskog kaštela u Kaštel Sućurcu odabrani su po kronološkom ključu, iz zbiraka prve polovice 20. st. Izabrano je nekoliko djela Marina Studina (1895. – 1960.) s popratnim panoima. Ovdje je studijski crtež Pave Metličića (1896. – 1925.) talentiranog koloriste (čiju na žalost, ni jednu sliku nemamo u zbirci), ali nedovoljno razvijenog zbog prerane smrti koja ga je zadesila kao studenta IV. godine tadašnje Kraljevske akademije za umjetnost i obrt u Zagrebu. Slika pitorsekne Kaštel Gomilice, iz 1919. Petra Betizze odjek je vidovićevskog kolorita i atmosfere. Tu je i nedovršeni portret Studinove kćeri, Sunčana s lutkom Milana Tolića (1899. -1990.) jednog od protagonista realističkih tendencija hrvatskoga slikarstva 20-ih godina 20. st. Dva lista Poetsko-grafičke mape Jama Ivana Gorana Kovačića, 1944., ( pretisak, 1982. ) Ede Murtića (1921. – 2005.) i Zlatka Price (1916. – 2003.)

U kaštelu Vitturi izložena su djela, slike i skulpture koje nastavljaju tradiciju razdoblja moderne utemeljene na figuraciji kao i djelima nastalima u duhu neoapstrakcije, neoekspresionizma, konstruktivizma, enformela, konceptuale i drugih individualnih izričaja teško svedivih na jednoznačnu terminologiju. Pluralizam je to figurativnog i apstraktnog slikarstva od 90-ih godina 20. stoljeća do danas, koji se uklapa u širu sliku nacionalnog slikarstva i kiparstva tog razdoblja. U duhu suvremenog pluralizma autori su to individualnih rukopisa i umjetničkih poetika.

Kao posebna cjelinu u mnoštvu individualnih poetika i medija izdvojena je u manjoj dvorani skupina umjetnika koju iako nije moguće svesti na jedan podznak, međusobno je bliska po određenoj simplifikaciji likovnog izraza, te u realnom prostoru estetski najbolje funkcioniraju jedna uz drugu.

Koncepcija je mijenjana nekoliko puta, što zbog izbora ključa selekcije, sadržaja zbiraka (provenijencija, datacija, žanr, izričaj, brojnost autora,) što zbog uvjetovanosti zadanih prostorom ( veličina prostora, dislociranost, mikroklimatski i tehnički uvjeti). Teško je reći ponešto o nemalom broju izabranih autora na način da to svedemo na osnovne crte. Nije jednostavno ni imaginarno postaviti djela u raspoloživi prostor jer znamo da ne možemo precizno predvidjeti radove koji će biti konačno izloženi sve do konkretnog postavljanja u realan prostor. Nastojali smo grupirati radove po likovnom kriteriju, zatim žanrovski a imperativ i logika postava je preglednost. Kretanje posjetitelja nije strogo određeno, nego je slobodno.
Ova publikacija donosi osnovne kataloške podatke o svim umjetninama u Zbirci moderne umjetnosti , Zbirci slika suvremene umjetnosti , Zbirci skulptura suvremene umjetnosti i Zbirci "Maestral".

Naše zbirke pokazuju pluralnu scenu kakva ona zaista i jest u širim razmjerima. Istina je da nam nedostaju mnogi njezini vidovi i raznolikost medija. Ipak, Muzej grada Kaštela čuva segmente prošle i recentne umjetničke baštine i mali promjenjivi dinamični postav značio bi mnogo za odgoj publike i pobuđivanje interesa za umjetnost, koja je već brojno puta pokazala i dokazala da donosi različite blagodati u društvu koji joj daje šansu. (iz teksta kataloga izložbe Skriveno-izloženo autorice više kustosice Mirele Duvnjak)

Na izložbi su se našla prepoznatljiva imena splitskoga kruga i šire hrvatske likovne scene: Marin Studin, Pave Metličić, Petar Btizza, Milan Tolić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Jakov Budeša, Jurica Kezić, Vasko Lipovac, Josip botteri Dini, Petar Jakelić, Ivan Krstulović, Frano Missia, ahmed Piragić, Vjekoslav Stipica, Norma Meisel, Željko Bubalo, Ante Mandarić, Stjepan Ivanišević, Đuro Pulitika, Josip Škerlj, Miron Makanec, Nives Kavurić Kurtović, Josip Vaništa, Daniel Butala, Tihomir Lončar, Gorki Žuvela, Joško Eterović, Milena Lah, Zoltan Novak, Vatroslav Kuliš, Vesna Pokas, Anton Vrlić, Đanino Božić, Toni Meštrović, Vesna Pavlaković, Tisja Kljaković Braić, Hrvoje Marko Peruzović, Ana Marija Botteri Peruzović, Karin Grenc, Koraljka Kovač, Nina Iris Bešlić, … Od kipara to su Kuzma Kovačić, Kažimir Hraste, Matko Mijić, Ljubica Dragojević Buble, Zlatko Zlatić, Aleksandar Midžor, Nikola Džaja, Robert jozić, Nikola Vrljić, Mislav Katalinić, Katica Žanić, Renata Vranyczany Azinović,…