Novosti... |
„Naša stara crkva svetog Jerolima u Kaštelu Opatičkom“ 7. prosinca 2018.
Ivan Carev (1880. – 1957.) Gomiličanin, težak po zanimanju, samouki je pisac i kroničar događaja i kaštelanskih običaja. Više od trideset godina obnašao je dužnosti sudskog vještaka, geometra i procjenjitelja. Još od djetinjstva strastveni je sakupljač pisane baštine. Njegova obilata rukopisna građa nalazi se u više različitih ustanova: Muzeju grada Kaštela, Muzeju grada Splita, Etnografskom muzeju Split i HAZU, Zagreb i do sada nije obrađivana kao zasebna cjelina. Većina njegovih rukopisa (devedeset kataloških jedinica), od 2015. godine čuva se u Dokumentarnoj zbirci Muzeja grada Kaštela kao donacija Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“. Zbirku rukopisa Ivana Careva koja sadrži: privatnu korespodenciju, arhivsku građu i pisanu pučku književnost. Svoje zabilješke pisao je u knjigama raznolikoga sadržaja: narodne poslovice i izreke, pripovijetke, opisi izleta, opisi nošnje, običaja i općenito života u njegovo doba. Narodne pripovijetke, pjesme (crkvene, ljubavne, šaljive...) i ostale zapise zapisivao je i prepisivao od svog djeda, kroničara Ivana Careva (1814. – 1875.) i iz različitih rukopisnih zbirki njegovih prijatelja pučkih pjesnika Ivana Cippica Zaneta (Janko) (1806. – 1891.) iz Kaštel Staroga i Vjekoslava Vuletina Žiže (1847. – 1936.) iz Kaštel Novoga, pisanih u prvoj polovici 19. stoljeća. Carevu su pri sakupljanju pomagali i njegovi prijatelji iz Donjih Kaštela, također autori i sakupljači pisanog narodnog blaga: Anton Acalija iz Kaštel Štafilića, Stipe Poparić iz Kaštel Novoga, Mate Puljas, Srećko Peran i Ivan Barišin iz Kaštel Staroga. Rukopisna građa Ivana Careva vrlo je specifična tvorevina koja ima prvenstveno kulturno-povijesni značaj. Kao izvorna etnološka i folkloristička građa može biti predmet zanimanja povjesničara, etnologa, folklorista, arheologa... Iz današnje perspektive gledano tematiku ovih rukopisa smatramo dijelom nacionalnog kulturnog blaga u sklopu mikropovijesnog istraživanja svakodnevnice jedne lokalne urbane sredine kao što kaštelanska naselja i jesu. Objavu ove knjige možemo smatrati početkom rada na objavi rukopisne građe Ivana P. Careva a na tisak baš ove Knjige XXVIII – „ Naša stara crkva sv. Jerolima u Kaštelu Opatičkom“ odlučili smo se zbog posebne obljetnice, stogodišnjice gradnje i posvete nove crkve sv. Jerolima u Kaštel Gomilici koja je posvećena i u njoj prva misa rečena 8. prosinca 1918. godine. Sanja Acalija, muzejska savjetnica
|
|