Prapovijesna zbirka

Muzej grada Kaštela uključen je 2010. godine u istraživanja arheološkog kompleksa na kozjačkom uzvišenju Biranj. Unutar kompleksa nalazi se prapovijesna gradina, kasnoantička utvrda s nekropolom i romanička crkvica sv. Ivana. Novija istraživanja toponima u okolici Birnja i Ostroga jasno upućuju na to da se toponim Biranj može povezati s Perunom, vrhovnim slavenskim poganskim božanstvom. U okviru projekta kojeg je vodio dr. sc. Tonči Burić iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, arheolog Ivan Šuta bio je zadužen za istraživanja prapovijesnog sloja. U tom je razdoblju ovdje egzistiralo gradinsko naselje utvrđeno dvama nizovima bedema. Vanjski bedem dugačak je gotovo 800 metara i lučno zatvara površinu od gotovo 73 000 m2, što lokalitet svrstava u red površinom najvećih  gradinskih utvrđenja na istočnoj jadranskoj obali i zaleđu. Bedemi su suhozidni, a osipina je na pojedinim mjestima i do 12 metara široka.

Istraživanjem sonde uz unutrašnje lice vanjskog bedema na položaju Njivice, otkriven je kulturni sloj s nalazima iz brončanog doba. Uglavnom je riječ o ulomcima keramičkih posuda grublje izrade, dok se od finijih ulomaka izdvajaju oni tipični za ljubljansku kulturu.Na ranije naseljavanje ovog položaja upućuje razvijena litička industrija te dva rezultata C-14 analize životinjskih kostiju iz najstarijeg sloja. Oba datuma pripadaju kasnoneolitičkom razdoblju, što su dosad najraniji apsolutni datumi s gradinskih položaja u Dalmaciji.