Muzej grada Kaštela
Srednjovjekovna zbirka
Skriven od današnje obale, srednjovjekovni svijet Kaštela razvijao se podno Kozjaka, u selima, crkvama i poljima koja su bila srce života i rane hrvatske države. Od prvih pisanih tragova hrvatskog imena do dramatičnog preseljenja prema moru, ova priča otkriva preobrazbu prostora i početke današnjih Kaštela.
Srednjovjekovna zbirka
Srednjovjekovna povijest prostora današnjih Kaštela znatno se razlikuje od slike koju vidimo danas. Dok su suvremena naselja smještena uz obalu, tada je život bujao je na južnim padinama Kozjaka i u plodnom polju, gdje se formirao niz starohrvatskih sela kao što su Bijaći, Putalj, Lažani, Ostrog, Radun i Špiljan. Iako danas nemamo sačuvanih ostataka tih naselja, položaji crkvica i grobalja otkrivaju približne pozicije i svjedoče o duhovnom životu i organizaciji prostora.
Izgrađene su brojne predromaničke crkve, poput sv. Marte u Bijaćima, sv. Jurja u Radunu i sv. Jurja na Putalju, oko kojih su se formirala groblja. Nakon pada antičke Salone i doseljenja Hrvata, ovo područje postaje jedno od najvažnijih središta starohrvatske države. Plodno polje između antičkih gradova Trogira i Splita bilo je gusto naseljeno, a na lokalitetu Bijaći – Stombrate nalazio se vladarski posjed (curtis) dinastije Trpimirovića. Upravo je tu, 852. godine, knez Trpimir izdao svoju darovnicu (Povelju), u kojoj se prvi put u domaćem dokumentu spominje hrvatsko ime.
Ulaskom u personalnu uniju s Ugarskom, a kasnije i pod mletačku upravu, društveni odnosi se mijenjaju. Zemlja je podijeljena između trogirskih i splitskih vlastelina te crkvenih redova. Sela na padinama Kozjaka žive od poljoprivrede i stočarstva, no česti sukobi između Splita i Trogira oko granica posjeda obilježavaju ovo razdoblje.
Pokušaji očuvanja identiteta preko lokalnog sloja slobodnih seljaka-didića, ogledaju se preko dinamičnih događanja vezanih uz utvrdu Ostrog tijekom 13. stoljeća.
Prekretnica se događa krajem 15. stoljeća prodorom Osmanlija. Nezaštićena sela na padinama Kozjaka postaju laka meta pljačkaša. Kako bi zaštitili svoje težake i ljetinu, splitski i trogirski zemljoposjednici (poput obitelji Cippico, Vitturi, Cambi) uz dozvolu mletačkih vlasti počinju graditi kaštele – utvrde na morskim hridima i obali.
Ovaj proces označava kraj srednjovjekovnog načina života “pod brdom”. Stanovništvo napušta svoja pradavna sela (Radun, Bijaće, Putalj…) i spušta se u sigurnost novih utvrda uz more. Time se zatvara poglavlje srednjeg vijeka i započinje formiranje današnjih Kaštela.
Predmeti
Srednjovjekovna zbirka
Nalazište: Bijaći – Stombrate, starohrvatsko groblje, grob 35
Pročitaj više
Nalazište: Bijaći – Stombrate, starohrvatsko groblje, grob 12
Pročitaj više
Nalazište: Bijaći– Stombrate, starohrvatsko groblje, grob 6
Pročitaj više
Nalazište: Bijaći – Stombrate, starohrvatsko groblje, grob 39
Pročitaj više
Nalazište: Bijaći – Stombrate, starohrvatsko groblje, grob 35
Pročitaj više
Nalazište: Bijaći – Stombrate, starohrvatsko groblje, grob 38
Pročitaj više
Nalazište: Gajine, Kaštel Sućurac
Pročitaj više
Nalazište: Gajine, Kaštel Sućurac
Pročitaj više
Nalazište: sv. Juraj od Raduna, Kaštel Stari, grob 14
Pročitaj više
Nalazište: sv. Juraj od Raduna, Kaštel Stari, grob 27
Pročitaj više
Nalazište: sv. Juraj od Raduna, Kaštel Stari, grob 45
Pročitaj više
Nalazište: Kaštel Novi, Gospe od Stomorije
Pročitaj više



















