Antička zbirka

U zadnjim stoljećima stare ere istočnojadranska obala ulazi u sferu utjecaja antičke mediteranske civilizacije. Osnivanje grčkih kolonija Isse i Pharosa te sve jači interes Rimske Republike mijenjaju dotadašnju sliku i odnose snaga na ovom prostoru.

Ratovi s Delmatima, koji su nastanjivali srednjodalmatinsko zaleđe i predstavljali glavnu prepreku konačnom rimskom osvajanju, zahvatili su i ovo područje. Ono, čini se, postaje svojevrstan mostobran za rimsko osvajanje Ilirika. Stoga nije slučajno da se upravo ovdje osniva glavni grad provincije – Salona. Ona se u pisanim izvorima prvi put spominje 119. g. pr. Kr., kada u njoj prezimljava rimski konzul Cecilije Metel. Središnji položaj Salone u okviru rimske provincije Dalmacije s pripadajućim agerom, čiji su dio bila i današnja Kaštela, pružao je izvanredne preduvjete za razvoj.

Na području Resnika nalazi se Siculi – najznačajnije antičko nalazište u Kaštelima, koje svoj vrhunac doživljava upravo u zadnjim stoljećima prije Krista.

Učvršćivanjem rimske vlasti počinje dugo razdoblje mira (Pax Romana), tijekom kojeg se čitav prostor salonitanskog agera organizira u sustav gospodarsko-ladanjskih objekata – vila rustika (villae rusticae). Prostor Kaštela tada je bio iznimno gusto naseljen.

U Antičkoj zbirci Muzeja nalaze se predmeti s više lokaliteta. Glavnina predmeta u stalnom postavu potječe s Resnika, gdje se provode intenzivna arheološka istraživanja. Manji dio postava čine predmeti s rimskodobnog groblja na Donjim Krtinama u Kaštel Sućurcu i iz rimske vile koja se nalazila pored Stare masline u Kaštel Štafiliću