Muzej grada Kaštela
Stalni postav
Stalni muzejski postav prikazuje, u više faza, specifičnost nastanka grada Kaštela, što se očituje u izrazito povijesnom karakteru prostora kontinuirano naseljenoga od prapovijesti do danas.
Stalni postav
Muzeološka koncepcija:
Ankica Babin, prof. povijesti i povijesti umjetnosti
Sanja Acalija, prof. likovnog odgoja i likovne umjetnosti
Želimir Laszlo, konzervator savjetnik
Autori stalnog postava:
Sanja Acalija, prof. likovnog odgoja i likovne kulture
Ivanka Kamenjarin, dipl. arheolog i dipl. povjesničar
Ivan Šuta, dipl. arheolog i prof. povijesti
Suradnici na postavu:
Želimir Laszlo, konzervator savjetnik
dr. sc. Katja Marasović, dipl. ing. arhitekture
Likovno oblikovanje:
prof. dr. sc. Kažimir Hraste, akademski kipar
Priprema i struktura postava
Godine 2008. realizirana je prva faza stalnoga muzejskog postava u izložbenim prostorima drugoga kata kaštela Vitturi. Stalni muzejski postav prikazuje, u više faza, specifičnost nastanka grada Kaštela, što se očituje u izrazito povijesnom karakteru prostora kontinuirano naseljenoga od prapovijesti do danas. Prezentacija stalnoga muzejskog postava bila je uvjetovana zadanim prostorom kaštela Vitturi, koji je spomenik kulture visoke kategorije. Pred autore postava postavljena je i problematika predstavljanja arhitektonske i stilske slojevitosti objekta, čiji su elementi (obrambene kule, kamini, renesansni prozori) morali nužno postati dio muzejske prezentacije. Zato se postav sastoji od dvije cjeline, različite po vrsti izloženog materijala i po načinu njegove prezentacije.
U južnoj, središnjoj, najvećoj renesansnoj dvorani drugog kata kaštela smješteni su artefakti kulturno-povijesnih zbirki, a u istočnom krilu artefakti arheoloških zbirki. Međusobno su povezani prostorom otvorene galerije u kojoj su prezentirani kameni izlošci i karta s ucrtanim povijesnim lokalitetima.
Zbirke
Kulturno-povijesna zbirka (Južno krilo, II. kat)
Kretanje posjetitelja usmjereno je preko galerije u južnu dvoranu objekta, u kojoj je izložen kulturno-povijesni materijal vezan za razdoblje od 16. do 20. stoljeća. Kronološki pristup vidljiv je u interpretaciji razvoja urbanizma i arhitekture kaštelanskih naselja, kao i njihove obrane od Turaka, što je i potaknulo njihovu izgradnju. Predmeti muzejsko-arhivske građe (heraldička građa, fotografije, crteži, karte, odljevi, makete, predmeti umjetničkog obrta i svakodnevne upotrebe, stilski namještaj, predmeti sakralnoga karaktera) prezentirani su u reprezentativnoj renesansnoj dvorani. Na taj način ilustriraju život bogatih plemenitaških i građanskih obitelji te u osnovnim obrisima ocrtavaju identitet kaštelanske kulturne povijesti.
Arheološka zbirka (Sjeveroistočno krilo, II. kat )
Prelaskom u istočno krilo objekta slijedi razgledavanje dijela postava koji čine artefakti arheoloških zbirki. Oni nas uvode u razdoblje najstarije povijesti, s nalazima starim između 35 000 i 40 000 godina (razdoblje paleolitika). Kameni i koštani nalazi potječu iz nalazišta Mujina pećina, jedinoga sustavno istraženog paleolitičkog nalazišta u Dalmaciji. Kasnije, željezno razdoblje ostavilo je i danas u krajobrazu vidljive ilirske gradine i gomile po vrhovima i padinama Kozjaka, Opora i Trećanice. Ovakva gustoća nalazišta ponovno se javlja u doba rimske vladavine i nastavlja kontinuirano, preko ranoga srednjeg vijeka, do danas.
Prije nastanka kaštela u 15. stoljeću, u Kaštelanskom polju postojali su protourbani centri. U ranorimsko doba osniva se rimska kolonija Siculi na zapadnome dijelu Kaštelanskoga polja, na temeljima ranije helenističke luke. Istraživanja lokaliteta Resnik, pod morem i na kopnu, potvrdila su postojanje kasnohelenističke i rimske luke s obiljem nalaza keramike. Posebnost je količina reljefne keramike u formi vinskih čaša i kratera koja Resnik svrstava u red najvećih nalazišta na istočnoj obali Jadrana. Drugo naselje koje je imalo sve predispozicije za postanak novoga urbanog središta bilo je ranosrednjovjekovno selo Ostrog, ali se zbog velike blizine jakih urbanih centara, Splita i Trogira, nije uspjelo transformirati u grad.
Razdoblje ranoga srednjeg vijeka na ovom prostoru vezano je uz doseljavanje Hrvata i osnivanje sela po obroncima Kozjaka. Prezentacija grobnoga arheološkog materijala lokaliteta Radun, Gajine i Bijaći-Stombrate, fotografija starohrvatskih crkvica i Trpimirove darovnice vezane uz Bijaće – prijestolnicu hrvatskih vladara dinastije Trpimirovića – zorno prikazuju ovo razdoblje koje je od izuzetnoga značenja za ranu povijest Hrvata.
Zbrika moderne i suvremene umjetnosti
(Sjeverozapadno krilo, I. kat)
Nakon više od tri i pol desetljeća, oslobađanjem i prilagodbom prostora na prvome katu kaštela Vitturi, umjetničke su zbirke iz fundusa Muzeja grada Kaštela prvi put dobile priliku za kontinuiranu prezentaciju. Izložba „Izbor iz zbirka moderne i suvremene umjetnosti“ zamišljena je kao promjenjiva, omogućujući kreativna rješenja i raznolike odgovore na suvremene teme i zahtjeve utkane u poslanje muzejske ustanove.
Naglasak prvoga postava iz 2024. godine bio je dijelom na akvizicijama – slikama i skulpturama prikupljenima u posljednjih nekoliko godina, a dijelom na djelima koja su dugo u fundusu Muzeja. Djela su odabrana na temelju bliske estetske pripadnosti i skladnog dijaloga koji ostvaruju u zajedničkom prostoru.
Za postav 2025. godine odabrana su djela bliska estetici minimalizma; prezentiran je odnos monokromije i kolorizma; apstrakcije, te naglasak na materiji kao nositelju likovnih svojstava.
U oba postava uz autore starije i srednje generacije, zastupljen je i značajan broj mladih.
Predstavljeni su radovi: Gorkog Žuvele, Jurice Kezića, Petra Jakelića, Kažimira Hraste, Kuzme Kovačića, Matka Mijića, Nikole Džaje, Stjepana Ivaniševića, Ljubice Dragojević Buble, Željka Bubala, Antona Vrlića, Alme Čače, Roberta Jozića, Petra Dolića, Marka Gugića, Tisje Kljaković Braić, Duje Botterija, Koraljke Kovač, Frane Missije, Dražena Pejkovića, Antona Vrlića, Nikole Vrljića, Bože Vrekala, Renate Azinović, Maje Zemunik, Bruna Paladina, Marinka Jelača, Tonke Jelača, Vilima Halbӓrtha, Martina Borodača, Nine Bešlić, Metke Erzar i Špele J. Trobec, Ivone Pupačić, Ružice Rimac i Mihaela Frančića.
