Marin Studin - rođen je 1895. godine u Kaštel Novome u težačkoj obitelji. Prve spoznaje iz likovne umjetnosti i zanatsko umijeće stječe od Emanuela Vidovića u Graditeljskoj, zanatlijskoj i umjetničkoj školi u Splitu, a dajljnje školovanje nastavlja u Zagrebu i Beču. Godine 1921. i 1922. boravi u Parizu gdje pohađa dva semestra na Academie de la Grande Chaumiere i radi u radionici Antonia Burdellea. Školovanje završava na Akademiji za umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje mu apsolutorij potpisuje rektor Ivan Meštrović .Između dvaju ratova radi kao srednjoškolski profesor. Tijekom Drugoga svjetskog a rata do 1994. godine živi i radi u Splitu. Kao pripadnik antifašističkoga pokreta organizira u svom stanu ilegalnu izložbu kao pandan fašističkoj “Mostra d’ arte”. U razdoblju od 1947. do 1955. godine predaje na lAkademiji za likovne umetnosti u Beogradu i Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Umire u Splitu 1960. godine kao umirovljeni profesor. Zbirka broji 68 radova.

Stilske odlike
Epskom romantizmu Meštrovića, koji je odlika njegova skulptorskog stilskog izraza s početka 20. stoljeća, suprostavlja svoje poniranje u bol, strast i unutarnji doživljaj, iako ga meštrovićevska forma prati i dvadeset godina poslije. Pobuna zemlje protiv neba naziv je kojim mnogi kritičari pridaju Studinovoj izložbi održanoj 1919. godine u salonu Urlich u Zagrebu. Studinov osobni stil razvija se od početno neposrednog stila pučkoga umjetničkog obrta. Taj rustični stil kod Studina ravnopravno egzistira s akademskim, što primjećuje i povjesničar umjetnosti HerbertRead u predgovoru kataloga poznate Studinove izložbe u Londonu, 1953. godine. U izradi drvenih reljefa polazi od nepresušna vrela svoje stvaralačke snage - sunčanih krajolika rodnoga kraja, likova težaka, pastira i ribara. Lirskim strukturama pročišćenih oblika postiže arhaičnu snagu (podsjeća na umjetnost “naivaca”) i intimnu atmosferu rodnog ognjišta. Tu nalazimo opravdanost izrečene ocjene njegova rada poznatoga londonskog kritičara KenetonaParkensa: „Studin je originalna nacionalna snaga koja se izražava u najjednostavnijoj plastičnoj formi.“