Arheološkim istraživanjima 1975/76. godine oko crkve Svetog Kuzme i Damjana u Kaštel Gomilici otkriveno je dvadesetak zidanih grobnica s grobnim prilozima koji su vezani uz život pokojnika. Okvirno se mogu datirati od 17. do 19. stoljeća. Grobni inventar sačinjavaju krunice, medaljice, kopče, novčići, prsten,…
Krunica je, uz medaljone, razne privjeske, medaljice, novčiće,  kopče i različite oblike križeva najzastupljeniji nalaz u grobnom inventaru ranog novog vijeka. Najraniji nalazi krunica u Europi nisu stariji od 13. stoljeća, a povezuju se s vremenom pojave i širenja posebnog oblika pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji, čime ujedno započinje širenje kulta Gospe od Ružarija. Današnji način moljenja krunice razvija se još koncem 15. stoljeća. U liturgijsku praksu uvodi se poslije bitke kod Lepanta krajem 16. stoljeća. Konačan oblik pobožnosti i službeno crkveno priznanje dobiva u 16. stoljeću zalaganjem dominikanca - pape Pia V.Krunice su proizvodili majstori kruničari (npr. Paternostreri, le paternostiers...) udruženi u cehove. Primjerci krunica pronađenih u Dalmaciji djelo su domaćih, vjerojatno splitskih obrtnika.
Srednjovjekovni izvori u Hrvatskoj bilježe prvu pojavu krunica tek od konca 14. stoljeća, a najstariji nalaz zabilježen u Kaštelima je koštana, iz srednjevjekovnog sela Sućurac datirana u 16. stoljeće.
Krunica iz Kaštel Gomilice, pronađena u jednom od grobova  je njen dio - 34 zrna, dijelom ukrašeni ravnim ili spiralnim kanelirima. Možemo ih datirati u drugu polovinu 16. ili na početak 17. stoljeća. Prepoznaju se zrna za obje karakteristične molitve: Pater noster i Ave Maria.