• ARHEOLOŠKI ODJEL
    Djelatnici odjela:
    Ivanka Kamenjarin, viša kustosica, voditeljica odjela
    Ivan Šuta, viši kustos

Prapovijesna zbirka

Resnik - antički Siculi

Do sada površinom najveće otkriveno antičko nalazište u Kaštelima nalazi se na području Resnika. Dugogodišnjim arheološkim istraživanjima utvrdilo se da je riječ o naselju s ostacima koji datiraju od helenističkog do kasnoantičkog razdoblja. Prema antičkim itinerarima, poput Tabule Peutingeriane, ovdje možemo smjestiti jedino antičko naselje kojemu je sačuvano ime na području Kaštela- Siculi. Ono je bilo udaljeno od Tragurija 5, a od Salone 9 rimskih milja. Također je iz povijesnih izvora sačuvan podatak Plinija Starijeg o naseljavanju Klaudijevih veterana ovdje u 1 stoljeću poslije Krista. Taj bi podatak značio da su za vrijeme cara Klaudija tu naseljeni vojnici koji su odslužili svoju vojnu obvezu, dobivši isparceliranu zemlju za obradu. Na prostoru susjednih Bijaća nađeno je nekoliko nadgrobnih spomenika koji spominju veterane XI. legije stacionirane do sedamdesetih godina prvoga stoljeća u rimskome logoru u Burnumu kod današnjih Ivoševaca u blizini Kistanja. Kako je ta legija, uz još neke, tijekom Skribonijanove pobune ostala vjerna Klaudiju, dobivši naziv Claudia pia fidelis, car je nagrađivao svoje veterane time što im je dodjeljivao zemljište.  

Naselje se prostire na površini od oko 36 000 m² na ušću vodom bogatog potoka Resnik. Nalazi se na mjestu odakle se cesta Salona - Tragurij odvaja prema unutrašnjosti, Javorskim putem prema rustičnim vilama u polju i Velome Bijaću, Planome i Labinskom dragom u zaleđe. U željeznom dobu na gradini Veli Bijać se nalazilo veliko gradinsko naselje, kojemu je Resnik bio najbliži i najpogodniji izlaz na more.
Istraživalo se pristanište iz 2-1. stolj. prije Krista, odakle potječu reprezentativne reljefno ukrašene čaše i krateri.

Nova arheološka istraživanja na kopnu pružila su vrijedne podatke o urbanizmu i organizaciji, posebno helenističke faze naselja. Utvrđeno je da su kuće pravilno raspoređene sa ulicama između pojedinih blokova. Ukupna širina helenističke faze naselja iznosi oko 200 m, u pravcu istok-zapad, i oko 180 m u pravcu sjever-jug.
Kasnija rimska faza naselja znatno je lošije sačuvana, uglavnom se radi o temeljima objekata koji negiraju raniju helenističku fazu naselja. Očito da je u 1. stoljeću prije Krista došlo do naglog prekida života prvog naselja, o čemu svjedoče i ostaci gareži koji potječu od spaljenih kuća. Osim arhitekture, iz kasnijeg rimskog razdoblja potječu dvije odvojene nekropole, sa zidanim i grobovima u amforama.