U zadnjim stoljećima stare ere istočnojadranska obala dolazi u sferu utjecaja antičke mediteranske civilizacije. Osnivanje grčkih kolonija Isse i Pharosa, te sve jači interes rimske republike za ovo područje, mijenjaju dotadašnju sliku i odnose snaga na ovom području. Ratovi s Delmatima, koji su nastanjivali srednjodalmatinsko zaleđe i predstavljali  glavnu prepreku konačnom rimskom osvajanju, utjecali su i na ovo područje. Ono, čini se, postaje svojevrstan mostobran za rimsko osvajanje Ilirika. Stoga nije slučajno da se ovdje osniva glavni grad provincije -  Salona. Ona se prvi put spominje u pisanim izvorima 119. godine prije Krista, kada u njoj prezimljava rimski konzul Cecilije Metel. Središnji položaj Salone u okviru rimske provincije Dalmacije s pripadajućim agerom, čiji su dio bila i današnja Kaštela, pruža izvanredne preduvjete za razvoj.
Na području Resnika nalazi se Siculi - najznačajnije antičko nalazište u Kaštelima, koje svoj vrhunac doživljava upravo u zadnjim stoljećima prije Krista.
Učvršćivanjem rimske vlasti počinje dugo razdoblje mira, tijekom kojeg se čitav prostor salonitanskog agera organizira u sustav gospodarsko-ladanjskih objekata- rustičkih vila. Prostor Kaštela tada je iznimno gusto naseljen.
U antičkoj zbirci muzeja nalazimo predmete iz više lokaliteta. Glavnina predmeta u stalnom postavu potječe iz Resnika gdje se provode intenzivna arheološka istraživanja. Manji dio postava čine predmeti iz rimskodobnog groblja na Donjim Krtinama u Kaštel Sućurcu i iz rimskodobne rustičke vile koja se nalazila pored Stare Masline u Kaštel Štafiliću.

8. Boca

Resnik - antički Siculi